Ekonomske migracije, nesumnjivo, obeležavaju poslednju deceniju.Radnici iz Srbije i zemalja regiona imaju vrlo značajnu ulogu, ali ni radnici iz zemalja Istočne Evrope ne zaostaju u tome. Uz sve posebnosti, glavni motiv velike većine radnika za odlazak u inostranstvo su veće plate u razvijenim zemljama Evrope.
Razmere ovih migracija davno su premašile procene i očekivanja, pa i problemi koji nastaju u manje razvijenim zemljama postaju zabrinjavajući, a situacija dramatična.
Koliko je radnika emigriralo?
Iz Srbije, prema procenama, godišnje odlazi preko 35.000 radnika raznih nivoa obrazovanja i stručnosti.Pominje se cifra od preko 5.000 lekara i medicinskih sestara koje su poslednjih godina napustili našu zemlju.
Podaci kažu da je Hrvatsku poslednjih godina napustilo preko 300.000 radnika. Ali, i Rumunija i Bugarska, već deset godina u Evropskoj uniji, ostaju bez velikog broja radnika. Tako studija Ujedinjenih nacija pominje podatak od 3,4 miliona rumunskih radnika koji su otišli i rade u inostranstvu. Da je iseljavanju daleko kraj nagoveštava istraživanje Fondacije Fridrih Ebert, prema kojem 43% Bugara i 40% Rumuna želi da napusti zemlju.

Gde su i koliko povećane zarade?
Rešenje problema deficita radnika treba tražiti delovanjem na glavni motiv, shvataju i čine u gotovo svim zemljama. Tako Madjarska, Poljska, Češka, Rumunija i Bugarska povećavaju zarade radnicima po stopi od 8 do 15% godišnje, dovodeći ih na nivo od 1.000 do 2.000 evra.
Ova kretanja utiču i na nivo minimalne zarade, koja je u Bugarskoj najniža i iznosi 261 evro. U ostalim zemljama Istočne Evrope, članicama Evropske unije, uglavnom je na nivou od 500 evra mesečno, dok je u razvijenim zemljama Zapadne Evrope i preko 1.000 evra mesečno.
Rumunija kao zemlja sa vrlo velikom emigracijom morala je da pristupi značajnom povećanju zarada, pa je tako prosečna zarada u Rumuniji sada 620 evra, odnosno 50% veća nego pre dve godine. Posebno su povećane zarade radnicima u zdravstvu i obrazovanju – preko 30% samo prošle godine.
Kako je i gradjevinarstvo kao delatnost bilo ugroženo nedostatkom radnika u Rumuniji, to su početkom ove godine njihove zarade povećane preko 40%.
Posebnu pažnju zbog dramatične situacije Rumunija je posvetila svom javnom zdravstvu, povećavši dodatno zarade za oko 70%. Tako Romania insider piše da medicinske sestre zaradjuju od 556 do 645 evra, ne računajući bonuse, dok lekari opšte prakse imaju najnižu zaradu od oko 2.000 evra. Prekovremenim radom, radom u hitnoj službi i drugim angažovanjem mogu da zarade i do 4.000 evra.
Poljska vlada je povećala zarade u Poljskoj za više od 20% poslednje dve godine i prosečnu zaradu dovela na nivo od 870 evra, odobravajući i druga davanja porodicama sa decom, a u pravcu poboljšanja kvaliteta života.
Opisujući stanje u Hrvatskoj, tamošnji mediji kritikuju Vladu, tvrdeći da dosadašnje mere i prosečna zarada od 860 evra govore o ozbiljnom zaostajanju ove zemlje.
( izvor: Novi list, Poslovni list )