To stvarno nije bilo davno. A karakterisalo je Srbiju, ali i zemlje regiona, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Možda najčešće pitanje i najveća dilema mnogih bila je: ima li posla, kako naći posao? Nedostatak posla obeležio je taj period.
Brojni faktori, kako na globalnom tako i na regionalnom nivou menjali su prilike sve brže. A promene su imale dva osnovna pravca: dok je radnika bilo sve manje i manje, potrebe i potražnja poslodavaca za angažovanjem radnika postajala je sve veća. Već duže vremena ovakvu situaciju u hrvatskoj, srpskoj i bosanskoj privredi stručnjaci ocenjuju kao dramatičnu.
Deficit radne snage ugrožava različite prvredne grane i sektore. Čini se da su gradjevinska industrija i prateće grane ostale bez radnika u svim ovim zemljama. A Hrvatska je dospela u gotovo bezizlaznu situaciju u turističkoj privredi, okosnici njihove ekonomije.
Kako smo ostali bez radnika?
Podaci nedvosmisleno govore i objašnjavaju situaciju. U Hrvatskoj se u poslednjih deset godina radna snaga smanjila za 500.000 radnika, od toga polovina prirodnim putem, a druga polovina, dakle 250.000 radnika kroz veliku migraciju!
U Hrvatskoj privrednoj komori situaciju ocenjuju kao dramu, ogromni izazov kako naći radnike. Izvesno je, nije se reagovalo pravovremeno.
Kako doći do preko potrebnih radnika?
U Hrvatskoj šansu vide u povećanju dužine radnog veka, zatim u ranijem uključivanju mladih ljudi u radni proces, kao i u većem angažovanju značajnog broja radnika sa invaliditetom. Ovim merama dodaju i sledeće:
“Sve ostalo Hrvatska će morati kompenzovati na dva načina: ili uvozom radne snage, a pitanje je i odakle jer regija se takođe snažno i brzo prazni, ili će se morati kompenzovati većom nivoom automatizacije, robotizacije i slično” – ističu u komori.
Uvoz stranih radnika izgleda kao jedan od najefikasnijih načina obezbedjenja potrebne radne snage. Vlada Hrvatske svojim merama utvrdjuje kvote za uvoz stranih radnika. Pre pet godina utvrdjena kvota je bila 400 radnika, ali je zbog nastale situacije dobila eksponencijalni rast. Ove godine kvota dozvoljava uvoz od 65.100 radnika!
Ali, gde naći radnike?
Hrvati su prinudjeni da svoju potragu za radnicima usmere ka dalekim destinacijama. Jer, Bosna je već “ispražnjena”, a radnici iz Srbije odlaze velikom brzinom. Visina hrvatskih zarada, koje su dvostruko veće od zarada u Srbiji, nije dovoljno atraktivna, tako da se radnici iz Srbije eventualno opredeljuju za sezonske poslove u poljoprivredi.
Za vrlo deficitarni gradjevinski sektor poseže se za radnicima iz Indije I Pakistana. Turističkoj privredi pomoć se traži vrlo daleko. Sve je više ugovora sa radnicima sa Filipina. Tu se Hrvati oslanjaju na iskustvo drugih zemalja gde su se Filipinci pokazali kao dobri radnici u ovoj oblasti.
( izvor: Blic )
