Poslednjih godina Srbija je suočena sa problemom migracije koji je poprimio dramatične razmere. No, u Ministarstvu spoljnih poslova kažu da Srbija spada u zemlje sa vrlo brojnom dijasporom, ali i da je duga istorija iseljavanja Srba.
Uzroci ove pojave su raznovrsni – politički, verski, kulturni, porodični, i, naravno, ratovi, nasilje, progon. Ali, najvažniji su svakako ekonomski, ono što se u Srbiji zove odlazak „trbuhom za kruhom“.
Koliko je Srba napustilo svoju zemlju?
Znamo da je mnogo Srba širom sveta, ali je do preciznih podataka teško doći. Ističući probleme oko utvrdjivanja podataka, Ministarstvo spoljnih poslova ukazuje na pojavu asimilacije naših iseljenika, kao i na različite metologije utvrdjivanja zvaničnih podataka u pojedinim zemljama gde Srbi žive.
Imajući u vidu sve to, podaci govore da u dijaspori živi oko dva miliona Srba, a još toliko ih je u susednim zemljama. Broj Srba u rasejanju varira iz godine u godinu, a zavisi i od odlazaka u inostranstvo radi obavljanja privremenih poslova.
U koje zemlje Srbi najčešće odlaze?
Kada se opredeljuju za odlazak u inostranstvo, Srbi to najradije čine u zemlje Evropske unije, Sjedinjene Američke Države i Australiju.
Medju zemljama Evropske unije Nemačka je najprimamljivija, sa čak 450.000 Srba. Drugo mesto suvereno drži Austrija, sa gotovo 300.000 Srba, a sledi Švajcarska sa 200.000 Srba.
Kada su u pitanju zemlje izvan Evropske unije, zanimljivo je da u Velikoj Britaniji živi oko 80.000 naših gradjana, bez obzira na vrlo složene, dugotrajne i stroge procedure koje prate imigraciju u Veliku Britaniju.
Nemali broj naših gradjana živi u Aziji i Okeaniji, oko 120.000 ljudi. Najviše ih je, razumljivo, u Australiji.
Ko su oni koji odlaze iz Srbije?
Kao što nije lako utvrditi tačan broj onih koji su napustili Srbiju, tako se može govoriti i o prilično heterogenoj strukturi migranata – obrazovnoj, socijalnoj, regionalnoj, starosnoj i drugim.
Moglo bi se reći da im je zajedničko to što su u velikoj većini dobro socijalno integrisani i poštovani od domaćeg stanovništva. Najčešće rade na težim poslovima u industriji, ali i u uslužnim delatnostima.
– Pripadnici novije emigracije daleko su bolje obrazovani i lakše nalaze zaposlenje, obično u oblasti informacionih tehnologija, medicine, građevine i sličnog – ističu u Ministarstvu spoljnih poslova.
Ministarstvo podstiče iseljenike na saradnju i obezbedjuje konzularnu zaštitu, pomoć u osnivanju i radu klubova i udruženja i njihovog povezivanja sa poslovnim i drugim subjektima u Srbiji.
Evo i tabele gde sve žive Srbi:
Srbija | 5.988.386 |
Bosna i Hercegovina | 1.100.576 |
Hrvatska | 186.633 |
Crna Gora | 178.550 |
Slovenija | 70.526 |
Makedonija | 40.000 |
Nemačka | 450.000 |
Austrija | 300.000 |
Italija | 20.000 |
Francuska | 70.000-100.000 |
Švajcarska | 195.953 |
Švedska | 35.000 |
Ujedinjeno Kraljevstvo | 80.000 |
Rumunija | 22.518 |
Belgija | 3.857 |
Grčka | 10.000 |
Mađarska | 7.350 |
Luksemburg | 4.581 |
Španija | 4.600 |
Severna Amerika | 830.000 |
SAD | 650.000 |
Kanada | 180.000 |
Azija i Okeanija | 120.000 |
Australija | 98.000 |
( izvor: Blic )