Češka, Mađarska, Slovačka i Poljska vape za stranom radnom snagom

Dok se Španija i Grčka suočavaju sa dvocifrenom stopom nezaposlenosti, u Centralnoj i Istočnoj Evropi postoji manjak radne snage – piše makedonski Dnevnik! Češki preduzimač Zbinjek Frolik, koji proizvodi specijalne bolničke krevete, tvrdi da je potražnja za njegovim proizvodima toliko velika da on već gradi svoju drugu fabriku. Takođe, on naglašava da je rast u ostalim segmentima češke ekonomije toliko veliki, da on ne može da pronađe ogvorarajuće radnike za svoje fabrike.

ImaPosla

ČEŠKOJ POTREBNO 150,000 RADNIKA, A U MAĐARSKOJ IMA 50,000 SLOBODNIH RADNIH MESTA

– Jednostavno postoji ogroman nedostatak radne snage na češkom tržištu. U ovoj fazi meni su potrebni radnici koji su voljni da rade u mojim fabrikama – kaže Frolik, koji polako postaje globalni lider u industriji bolničkih kreveta, sa godišnjim obrtom od 240 miliona dolara.

 

Problem nedostatka radne snage je prisutan i u celom baltičkom regionu, posebno u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, gde je jeftina radna snaga uticala na to da ovaj region privuče brojne strane direktne investicije nakon pada gvozdane zavese. To je uzrokovalo snažan ekonomski rast i rast životnog standarda, posobno nakon proširenja Evropske Unije 2004. godine. Stoga, danas je očigledno da niska nezaposlenost i emigracija su rezultat brzog ekonomskog rasta, a nedostatak radne snage je samo posledica svega toga.

 

Neohodan je novi ekonomski model

 

Političari upozoravaju na problem nedostatka radne snege čiji su uzroci različiti u svakoj od zemalja Istočne Evrope. U Češkoj na primer, koja ima treći najveći rast u EU, postoji ogromni nedostatak radne snage koji može ograničiti ekonomski rast ove zemlje.

 

U Slovačkoj, koja je najveći proizvođač automobila po glavi stanovnika, kompanije se muče da pronađu osposobljene radnike koje mogu da popune radna mesta u fabrikama koje se grade. To posebno postaje jasno nakon što je „Jaguar Lend Rover Automotive“ počeo sa izgradnjom svoje četvrte fabrike u ovoj zemlji.

 

U Mađarskoj i Poljskoj problem nedostatka radne snage posebno je izražen usled sve veće emigracije mladih radnika u V. Britaniju i Nemačku, gde su plate i životni standard veći.

 

Nestabilnost na globalnom tržištu je dovela do deprecijacije poljskog zolta za 5,2%, a mađarske forinte za 0,8% u odnosu na evro u poslednjih 12 meseci. Iako ova deprecijacija ide u prilog izvoznicima i njihovoj konkurentnosti na globalnom tržištu, ekonomisti tvrde da oslanjanje na slabu valutu nije najbolji način da se postigne brži ekonomski rast.

Postoje dva načina kako bi se prevazišao ovaj problem u kratkom roku, smatra Radomir Jac, glavni ekonomista češke jedinice za upravljanje sredstvima „Assicurazioni Generali“. Jedan način je uvoz radne snage ili naglo povećanje zarada i udaljavanje od modela rasta baziranog na rastu proizvođačkog sektora.

– Centralna Evropa ima pobrebu od novog ekonomskog modela koji neće biti baziran na izvozu automobilske industrije. Ove ekonomije moraju da se diversifikuju i da počnu da proizvode proizvode visoke dodate vrednosti – kaže Jac.

Niske zarade

Poljska, najveća ekonomija u regionu, čiji je rast na kraju 2014. godine iznosio 545 milijarde dolara (65 milijarde dolara 1990. godine), se trudi da zadovolji oba načina. U decembru 2015. godine nezaposlenost je pala na 7,1%, što je najmanja stopa nezaposlenosti još od 2008. godine i ispod 20% (u periodu pre priključenja EU), pokazuju podaci Eurostata.

U trećem kvaratlu broj novootvorenih radnih mesta u Poljskoj je iznosio 73,200, što je za 22% više nego u istom kvartalu 2014. godine. Prosečna zarada u 2015. godini je iznosila 32.446 zolti, ili 8.222 dolara što je povećanje od nešto više od dva puta u poređenju sa godišnjom zaradom u 2004. godini. Rast zarada je naterao neke kompanije da presele proizvodnju na istok, u Ukrajini gde je radna snaga dvostruko jeftinija.

Slična je sutuacija i u Češkoj, gde je zabeležen ekonomski rast od 4,7% u trećem kvartalu, dok je nezaposlenost u decembru 2015. godine iznosila 4,5%, što uz Nemačku predstavlja najnižu stopu nezaposlenosti u celoj EU.

Vladajuča koalicija u Češkoj je odlučila da pojednostavi proceduru izdavanja radnih dozvola nakon upozorenja Asocijacije čeških industrijalaca da je potrebno oko 150.000 novih radnika u 2016. godini.

Premijer Mađarske Viktor Orban je odbacio preporuke ekonomista da preusmeri privredni rast sa industrijskog na uslužni sektor. Vlasti Mađarske imaju nameru da ograniče pristup univerzitetima i preusmere đake sa trgovačkih na zanatske škole sa ciljem učvršćivanje Mađarske na liderskoj poziciji industrijskih centara Centralne Evrope. Ipak to će biti težak zadatak za Vladu, s obzirom na to da je veliki broj radnika već emigriralo u Zapadnoj Evropi u potrazi za boljim uslovima rada i većeg životnog standarda, kaže Laslo Dalaj, direktor kompanije za selekciju kadrova „Manpower“ iz Budimpešte. Čak i najveći industrijski konglomerat u zemlji „Videoton“ treba da uveća plate kako bi stimulisao radnike i postane produktivniji.

 

11 Komentara

  1. Joza 25. februara 2016. Reply
  2. Zdravko 15. marta 2016. Reply
  3. zoran 17. marta 2016. Reply
  4. Stefan 6. oktobra 2016. Reply
  5. DRAGAN 8. oktobra 2016. Reply
  6. Bojan 14. februara 2017. Reply
  7. Goran 21. juna 2017. Reply
  8. nenad 12. januara 2018. Reply
    • nenad 12. januara 2018. Reply
  9. nenad 12. januara 2018. Reply

Dodaj komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *