Gde su najviše plate u EU, a gde najniže?

Koliko je veliki raskorak između razvijenih država članica Evropske unije i onih siromašnijih, najbolje pokazuju podaci o platama i troškovima rada. S druge strane ovo se može videti i kroz migracije radne snage iz jedne zemlje u drugu, što je omogućeno kroz slobodu kretanja radnika u Evropskoj uniji

 

“Odliv mozgova” za jednu zemlju znači “priliv mozgova” drugoj, i to poslednjih nekoliko godina oseća i Hrvatska, koja se nedavno pridružila Evropskoj porodici, iz koje se iseljavaju lekari, medicinske sestre, vozači, mašinbravari i to mahom u Nemačku, Irsku, skandinavske zemlje. Glavni, ako ne i jedini razlog za to je veća zarada naravno.

eurostat_bruto_satnica-eu

Izvor: Eurostat

 

Prema podacima Eurostata, bruto cena radnog sata u EU varira od 4,1 evra, koliko iznosi trenutno u Bugarskoj, do 40,7 evra, koliko je u Nemačkoj. Prema tim podacima zaposleni u SR Nemačkoj zaradi gotovo pet puta više nego radnik u Hrvatskoj gde je prosečna bruto cena radnog sata 9,6 evra.

Evropski rekorder kada je u pitanju visina bruto satnice je Norveška, koja i nije član EU, i to sa satnicom u visini od 51,2 evra.

Pored Bugarske i Hrvatske među zemljama koje imaju najniže satnice u Evropi su Rumunija (5 evra), Litvanija (6,8), Letonija (7,1 evro), Mađarska (7,5), Poljska (8,6).  S druge strane lestvice su Nemačka i Belgija sa satnicom od 39,1 evro, Luksemburg (36,2) i Švedska (37,4), kao i Irska gde je prosečna cena sata rada 30 evra.

g3363

Prema podacima Evropske konfederacije sindikata, svaki treći radnik u Evropi jedva spaja kraj s krajem. Imajući ovu činjenicu u vidu oni su se na sednici svog izvršnog odbora dogovorili oko pokretanja kampanje kojom će se tokom cele 2017. godine boriti za povećanje plata za sve evropske radnike. Prema njihovim rečima, iako su se  profiti i plate menadžera odavno su se oporavili od krize, plate radnika se još uvek nisu vratile na onaj nivo pre krize. Stoga će oni zajedno sa evropskim sektorskim sindikatima i nacionalnim čelnicima istražiti razlike u platama širom Evrope, uključujući zaostajanje plata u odnosu na produktivnost, kompanije koje zadržavaju izrazito visok udeo profita za sebe umesto da profit dele sa radnicima kroz veće plate, kompanije koje imaju izrazito velike razlike u platama između onih na vrhu i niže plaćenih radnika, nepravedne razlike u platama među sektorima u različitim zemljama, i zemlje sa posebno niskim minimalnim platama ili nepravednim izuzecima iz plaćanja minimalne plate.

Izvori:

Slobodna Dalmacija, Eurostat

Dodaj komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *